Mediji i decentralizacija

Reading Time: < 1 minute

Projekat “Mediji i decentralizacija” imao je za cilj podizanje kvaliteta i aktuelizuju teme decentralizacije u javnosti ali i da pomogne uspostavljanje dijaloga između glavnih aktera u rešavanju ovog važnog političkog i društvenog pitanja.
U kojoj je meri decentralizacija neophodan uslov za EU integracije, a u kojoj je proces koji je neophodan radi unutrašnjih prilika u Srbiji? Da li centralizam sputava društveni i ekonomski razvoj i da li zaista postoji politička volja da se proces decentralizacije suštinski sprovede? Zašto se o decentralizaciji priča pred izbore, a potom ćuti? Koliko građani prepoznaju važnost ovog procesa u ispunjavanju vlastitih interesa? U kojoj će meri decentralizacija uticati na razvoj konkuretnosti u lokalanim samoupravama i regionima? Da li postoji realna opasnost od “lokalnih moćnika” u decentralizovanim sistemima ili su “lokalni moćnici” posledica delegiranja moći u centralizovanom sistemu? Da li je decentralizovani sistem skuplji ili jeftiniji za državu, odnosno da li on približava vlast građanima? Da li je tačna tvrdnja da centralizovani sistemi predstavljaju “usko grlo u odlučivanju”, a da odluke koje se donose u centrima nemaju dodir sa stvarnošću? Kakva su iskustva Vojvodine u procesu decentralizacije?

Ovo su pitanja koja su postavljena i na koje su traženi odgovori tokom realizacije projekta, u okviru kojeg je održan i trening za novinare i velika konferencija u Skupštini AP Vojvodine u Novom Sadu.

Projekat je podržala Ambasada Velike Britanije u Beogradu.

  • Konferencija “Decentralizacija – aktuelni trenutak, perspektive, šanse, prepreke i uloga medija”

    Konferencija "Decentralizacija - aktuelni trenutak, perspektive, šanse, prepreke i uloga medija" održana je 14. aprila 2011. godine u Novom Sadu u organizaciji Nezavisnog društva novinara Vojvodine

  • Šausberger: Intenzivirati proces decentralizacije

    "Gradove i opštine treba uključiti u proces pridruživanja EU. U zemljama članicama 60 odsto svih propisa EU se sporovodi na lokalnom i reginalnom nivou i zato je njihovo učešće veoma važno. Treba uključiti i predstavnike Vojvodine", naveo je Šausberger.

  • NVO I DECENTRALIZACIJA: Teško je građanima objasniti šta je to decentralizacija

    Samo angažovanje nevladinog sektora ne može napraviti prekretnicu u važnim političkim i društvenim procesima, pa ni kada je u pitanju decentralizaciae, ali je njihov veliki značaj da prave informacije dopru do nekih delova društva. NVO bi trebalo da se u zalaganju za proces decentralizacije oslone na lokalne samouprave koje se zdušno bore za ovaj proces

  • DECENTRALIZACIJA I NACIONALNE MANJINE: Autonomija – (ni)je stvar većine?

    Veliki procenat građana smatra da treba proširiti nadležnosti pokrajine, ali i povećati stepen ovlašćenja lokalne samouprave u ostvarivanju prava nacionalnih manjina. Predstavnici nacionalnih saveta uglavnom smatraju da je važno da Vojvodina bude deo jednog decentralizovanog sistema. Osim pokrajinskog statusa, decentralizacija treba da bude proširena i na lokalne samouprave, jer male i manje organizovane zajednice tako lakše mogu da ostvaruju svoja osnovna prava

  • FISKALNA DECENTRALIZACIJA: Kako su gradovi pretvoreni u sela

    Lokalne uprave koje dobijaju 40 i više procenata od sopstvenih prihoda iz sopstvenih poreza imaju veliku fiskalnu autonomiju, za razliku od lokalnih samouprava zemalja u tranziciji koje u proseku dobijaju nešto manje od 20 odsto prihoda iz sopstvenih kako fiskalnih tako i nefiskalnih prihoda. Mađarske lokalne uprave dobijaju 32 odsto od sopstvenih prihoda, dok opštine u Srbiji imaju 20 odsto. Lokalne vlasti u SAD, Švedskoj i Švajcarskoj, recimo, ostvaruju više od 70 odsto sredstava iz sopstvenih izvora prihoda

  • POLITIKA I DECENTRALIZACIJA: Centralizam ili poslednja linija odbrane države od građana

    Decentralizacija je uvek služila kao zgodan adut u izbornim kampanjama; regonalizacija donosi stabilnost, a ne izazivanje novih podela; bez imovine se ne može govoriti o lokalnoj samoupravi; decentralizacija smanjuje i sistemsku korupciju, jer onemogućava to što imamo danas u Srbiji da se sredstva raspoređuju iz jednog centra i shodno volji pojedinaca; politička elita u Srbiji ne radi ništa na razbijanju strahova od decentralizacije, koji su u društvu prisutni zbog cepanja države tokom prethodne dve decenije

Print Friendly, PDF & Email