Hrvoje Zovko: Hrvatska je najgora država u EU po pitanju SLAPP tužbi

U Hrvatskoj podnošenje tužbi protiv medija i novinara očito spada u kategoriji omiljenih disciplina: skoro 1000 postupaka vodi se pred tamošnjim sudovima protiv izdavača medija, urednika i novinara. A sasvim je moguće da ih je i (značajno) više – ovakvim, naime, podacima raspolaže Hrvatsko novinarsko društvo (HND) na osnovu nepotpune ankete sprovedene među tamošnjim medijima.

Ne sporeći zabrinutost nad bujanjem „kulture tužakanja“ u toj državi, predsednik HND Hrvoje Zovko u tom kontekstu posebno ipak naglašava jedan drugi, po njemu mnogo sporniji podatak: ko su tužioci i koje su im zapravo namere.

„Tužbe, a posebno one SLAPP, novi su model napada na naše kolegice i kolege“, kaže Zovko za Autonomiju.

„Tužitelji su političari, razni tajkuni, suci, sutkinje, javne institucije, jednom riječju – svi! ’Običnog čovjeka’ u svemu tome nema jer on niti ima vremena niti novaca za takvo što.“

Znane su po zlu kao, oficijelno, Strateške tužbe protiv učešća javnosti (Strategic lawsuit against public participation – SLAPP), ali ih novinari širom sveta s pravom smatraju novim, suptilnijim i neretko pogubnijim oblikom pritiska na njih i njihov rad.

Ipak, nigde takav utisak nije došao do izražaja kao u susednoj Hrvatskoj.

Neslavni rekordi

„Ako vas netko tuži, poput suca Ivana Markovića, s 26 tužbi, a on je čovjek na poziciji moći, to je SLAPP i tu nema govora. Jasna je tu namjera. Ili kad je 2019. Hrvatska radio-televizija (HRT) pod vodstvom tadašnjeg direktora Kazimira Bačića u jednom trenutku imala 36 tužbi protiv vlastitih zaposlenika, HND-a i drugih kolegica i kolega i medija“, napominje Zovko.

Zvaničan podatak o broju SLAPP tužbi u Hrvatskoj ne postoji: tim podatkom ne raspolaže ni Ministarstvo pravosuđa i uprave niti Ministarstvo kulture i medija. Sudovi koji imaju sve te predmete ne objavljuju broj predmeta koji bi se mogli nazvati SLAPP-om, niti takve tužbe posebno izdvajaju i klasificiraju, kao ni odštetne zahteve koji se potražuju u tim tužbama.

„Primjerice, HND od 2019. svake godine objavljuje anketu o broju tužbi protiv novinara, novinarki i medija i u tu anketu stavljamo i brojke koje dobijemo od Ministarstva pravosuđa i uprave za proteklu godinu, a oni ovise o tome hoće li im i kada ti podaci za kalendarsku godinu biti dostavljeni sa sudova“, kaže Zovko.

„HND-ova anketa se odnosi na aktivne predmete neovisno kada su počeli. I upravo se HND jedini sustavno bavi problemom tužbi protiv medija. Anketa koja je objavljena u 2023. pokazala je da u Hrvatskoj postoji najmanje 945 tužba protiv novinara, novinarki i medija s odštetnim zahtjevima, prema našoj procjeni, od oko 10 milijuna eura. Treba napomenuti kako je ta brojka u stvarnosti puno veća jer je na anketu odgovorilo oko dvadesetak medija. Dakle, nisu svi. Podaci iz ankete koju radimo već petu godinu postali su relevantni u Hrvatskoj i inozemstvu. Od ukupno 945 tužbi, 910 se odnosi na parnične postupke za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda koji se vode protiv nakladnika, njihovih urednika i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga. Kada je riječ o kaznenim postupcima, 9 medija je prijavilo ukupno 35 takvih postupaka“, navodi naš sagovornik.

Najduži sudski spor – vodi se čak 33 godine!

Osim pojedinaca nepoznatih široj javnosti, među onima koji podnose tužbe protiv medija i novinara najčešće su osobe iz javnog i političkog života, među kojima i političari na vlasti, zatim pravna lica, ali – i sudije. Prema rezultatima ranijih anketa, među izdavačima najviše tužbi ima Hanza media (izdavač Jutarnjeg lista, Globusa, Slobodne Dalmacije…) – 421 parnični postupak i 11 krivičnih. Druga po broju tužbi je Styria, koja samo za Večernji list i 24sata ima 190 parničnih postupaka i 6 krivičnih. Najduži sudski spor, prema podacima HND, traje 33 godine i vodi se protiv Večernjeg lista.

„Da je velikom broju tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i sami iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima koji su često puno veći od pravomoćno dosuđenih. Unatoč tome, nisu sve ove tužbe SLAPP i nije poznato koliki bi broj od ovih tužbi to mogao biti. U Ministarstvu pravosuđa i uprave su pregledom predmeta koji se vode protiv novinara iz 2021. i 2022, a na temelju kriterijima Preporuke Europske komisije 2022/758, utvrdili da bi se na SLAPP tužbe moglo odnositi 68 parničnih i 11 kaznenih predmeta. Što se tiče te brojke o SLAPP-u koje je objavilo Ministarstvo pravosuđa i uprave, voljeli bismo kada bismo znali kako su došli do nje. Uvjereni smo s razlogom kako je brojka puno veća i da je jako veliki broj tužbi iz naše ankete SLAPP“, ističe predsednik HND.

„Primjerice, imamo samo suca Županijskog suda u Zadru Ivana Markovića koji ima, ako se ne varam, 26 tužbi protiv medija, od čega je pola protiv Hanza medije, zatim predsjednik Županijskog suda u Osijeku sudac Zvonko Vrban koji ima seriju tužbi protiv portala Telegram.hr i kolege Drage Hedla Evo, samo ta dva navedena primjera su vam preko 30 SLAPP tužbi, a da ne govorimo sve ostale slučajeve. Hrvatska je najgora zemlja u EU po SLAPP-u. Nažalost, ali to je istina. Zadnje dvije godine sramotnu nagradu za najveće europske ovisnike o tužbama osvajaju osobe ili institucije iz Hrvatske, poput HRT-a i moćnog suca Vrbana.“

Osvrćući se na podatak CASE koalicije, prema kojem je s početka 2022. u Hrvatskoj bilo (svega) 33 SLAPP tužbe, Zovko, ne preterano srećan, ističe da su ti podaci – a HND je inače, članica te koalicije – na neki način naškodili i tom udruženju i borbi protiv „kulture SLAPP tužbi“ u Hrvatskoj.

„Vlastima su ti podaci došli kao naručeni da kažu: evo, vidite, HND ne govori istinu, nismo najgori i nema puno SLAPP tužbi u Hrvatskoj. Naravno da to nije bila namjera CASE koalicije, niti to mislimo, ali njihovo istraživanje, kada navode te 33 tužbe, obuhvaćalo je tek nekoliko medija i taj podataka o SLAPP-u ne može biti toliki“, ukazuje Zovko.

Novi mehanizam pritiska na novinare

Kad je reč o postupanju sudija u slučajevima za koje se veruje da spadaju u kategoriji SLAPP tužbie, Zovko navodi da su iskustva različita.

„S jedne strane, imamo sjajne sutkinje i suce koji itekako razumiju ovaj problem i poziciju novinara, novinarki i medija, a s druge strane imamo ozbiljan broj sudaca koji su i sami tužitelji protiv novinara, novinarki i to s tužbama koji su čisti SLAPP i koje imaju velike odštetne zahtjeve – po recimo sto tisuća eura. I Hrvatska je i po tome najgora u EU jer niti jedna zemlja nema tu situaciju da su suci tužibabe, ali, ono, ozbiljne. Postoji u Bugarskoj situacija, u jednom ili dva takva slučaja, ali u Hrvatskoj mi sada generalno imamo kulturu tužakanja medija i novinara, a ozbiljna prijetnja u takvim slučajevima dolazi i iz sudačkih redova. Kao HND, pozdravljamo napore predsjednika Vrhovnog suda RH Radovana Dobranića koji je u više navrata dao do znanja kako mu je takva praksa od dijela sudaca i sutkinja neprihvatljiva“, kaže on.

Predsednik HDN-a primećuje da su SLAPP tužbe, na izvestan način, zamenile druge vidove napada i pritisaka na novinare.

„Više ne morate čekati da netko fizički napadne novinare već ih se sustavno maltretira i financijski iscrpljuje putem ovakvih tužbi koje su same po sebi zastrašujuće. To je, naravno, i pokušaj nametanja cenzure.“

Ministarstvo kulture i medija je pre dve godine, dajući makar formalno na značaju problemu SLAPP tužbi, formiralo za to posebnu radnu grupu. Do danas, međutim, ta radna grupa još nije izradila nikakav mehanizam za sprečavanje takvih tužbi.

Čitajte još:

U borbi protiv SLAPP tužbi potrebno umrežavanje i stvaranje finansijskog fonda za podršku tuženima

Kada su iz HND upitali izdavače na koji bi se način mogao rešiti problem SLAPP-a, najviše njih sugerisalo je korišćenje mehanizma ranog odbacivanja takvih tužbi, dok je značajan broj njih odgovorio da bi se to moglo postići ograničavanjem iznosa odštetnih zahteva, izmenama u Krivičnom zakonu, uklanjanjem krivične odgovornosti za povredu časti i ugleda i odvraćajućim kaznama i odštetama tuženima.

Hrvatsko novinarsko društvo, kaže Zovko, odmah je pozdravilo osnivanje te radne grupe „jer nam je stalo do toga da se ovaj problem riješi“, a dobru volju su iskazali time što su imenovali predstavnicu u toj radnoj grupi.

„Sada čekamo konkretne poteze, odnosno rezultate. Ono što mi tražimo već godinama i od čega nećemo odustati jest dekriminalizacija svih kaznenih djela protiv časti i ugleda, jer smatramo da bi to smanjilo pritisak tužbi protiv novinarske profesije“, zaključuje Hrvoje Zovko, predsednik Hrvatskog novinarskog društva.

Ekipa Autonomije (naslovna fotografija: N1)

“Stavovi izraženi u ovom tekstu su stavovi autora i ne predstavljaju nužno stavove Evropskog fonda za Balkan”

---