Sejdinović: Medijsku sliku Srbije kreiraju ratni huškači

U Srbiji imamo otprilike dva i po medija koja se bave temama odgovornosti za ratne zločine i pljačku

10. Nov 2017

Reading Time: 2 minutes

Predsednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine Nedim Sejdinović izjavio je da danas medijsku sliku Srbije kreiraju isti oni koji su devedesetih godina prošlog veka sejali mržnju u medijima, koja se potom „pretvarala u metke i granate“, i dodao da u Srbiji danas postoje „dva i po medija“ koji se bave temama, kao što su odgovornost za ratne zločine, pljačku nacionalnog bogatstva i za nacionalističku histeriju.

„Oni koji su sejali mržnju devedesetih ne samo da nisu odgovarali, ne samo da su prebogati ’ugledni’ građani, nego danas ponovo kreiraju medijsku sliku Srbije, u kojoj ponovo dominira narativ devedesetih, možda i gori nego za vreme rata“, rekao je Sejdinović na skupu „Medijski dani – EU i Zapadni Balkan“ u Tirani.

On je podsetio da je Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV) pre 28 godina osnovalo 300 novinara, u znak protesta protiv političke instrumentalizacije medija i njihove zloupotrebe u ratnohuškačke svrhe, i ocenio da je danas teško i zamisliti takav visok vid svesti i organizovanog protesta novinarske profesije kao što su postojali u tom trenutku u, još uvek, jednopartijskom sistemu.

NDNV je najstarije nezavisno udruženje novinara na prostoru nekadašnje Jugoslavije.

“Danas u Srbiji imamo otprilike dva i po medija koja se bave ovim teškim temama, dok sa druge strane imamo celokupnu medijsku mejnstrim scenu i stotine raznoraznih portala koji reprodukuju politički i kulturni obrazac temeljno stvaran od polovine osamdesetih”, kazao je Sejdinović.

Prema njegovim rečima, mediji iz celog regiona, koji su otvarali teme odgovornosti za ratove devedesetih, ili su nestali, ili su izmenili uređivačku politiku ili su i dalje duboko marginalizovani, na ivici opstanka i pod udarima lokalnih režima.

“Mi treba da se upitamo zašto su novinari devedesetih, u užasnom ratnom okruženju, bili spremniji da pokreću ove tabuizirane teme nego mi danas, skoro tri decenije posle”, naveo je Sejdinović.

Prema njegovim rečima, novonastalim državama i skoro celokupnim nacionalnim bogatstvom vlada elita stvorena devedesetih, koja bi najradije da ove teme večno ostanu zatvorene, dok su se istovremeno strani donatori povukli iz medija i ostavili ih na divljem tržištu.

„Ako mislimo da će nam pomirenje doneti zajednički nastupi novokomponovanih pevača i pevačica ili susreti estradnih političara koji će ponavljati besmislene floskule, dok se na sve strane gomilaju stereotipi i širi mržnja – mi duboko grešimo“, poručio je Nedim Sejdinović.

Upozorio je da, iako se danas političari susreću i „zajedno slikaju“, u stvarnosti mržnja, razlike i nerazumevanje bukte, pa ako se promene okolnosti, Balkan preko noći ponovo može biti veoma ozbiljno krizno žarište.

“Nerazumno je da se podržava i održava takvo stanje zarad nekih ‘viših političkih interesa’, koji nikada neće ni biti ostvareni”, rekao je Sejdinović.

Sejdinović je učestvovao na panelu “Reči koje bole: Mediji i pomirenje”, na kojem je zaključeno da medijski profesionalci mogu da imaju ključnu ulogu u procesu pomirenja u regionu, kroz promovisanje objektivnog izveštavanja i suprotstavljanje zapaljivoj retorici i senzacionalizmu, koji produžavaju stereotipe i stara osećanja mržnje.

(Autonomija) 

Print Friendly, PDF & Email