Albanke su naše sestre, nema budućnosti bez raščišćavanja prošlosti

"Nema nam napretka, dok god ne uspemo da se sastanemo bez predrasuda."

04. Jun 2017

Reading Time: 3 minutes

Dokumentarni film “Albanke su naše sestre” prikazan je poslednjeg dana festivala “Mirdita, dobar dan!” (Mirëdita) u beogradskom Domu omladine, a učesnici tribine koja je usledila nakon projekcije filma ocenili su da bez raščišćavanja prošlosti, nema ni bolje budućnosti na prostoru bivše Jugoslavije.

Mirovna ativistkinja sa Kosova Mihane Salihu Balja ocenila je da su društva u regionu stvorila mit žrtve i kazala da se o prošlosti mora govoriti, kako bi što više ljudi podelilo bol sa onima koji su patili u ratovima iz devedesetih godina prošlog veka.

“Svaka mlada osoba koja ima osećaj da je žrtva, ne može da se razvija normalno. Užasno je i žalosno kada vidite decu koja nikada nisu bila na Kosovu, a učestvuju u ekstremnodesničarskim protestima i u pokušajima da nasilno prekinu ovakve tribine, projekcije, izložbe”, kazala je Mihane Salihu Balja.

Ocenila je da su školski udžbenici u regionu puni mržnje prema drugima. “Mi svaki dan hranimo taj identitet žrtve. I ako kažeš nešto protiv toga, onda si izdajnica. Ljudi su poniženi i od takvih ljudi ne možeš ništa da očekuješ. Mi živimo u mentalnoj bedi”, ocenila je Mihane Salihu Balja.

Prema njenim rečima, komunikacija između ljudi sa Kosova i iz Srbije postoji, ali mediji o tome ne žele da izveštavaju.

“Nema nam napretka, dok god ne uspemo da se sastanemo bez predrasuda, da nemamo strah da, na primer, u Beogradu govorimo albanski. Mediji ne prenose primere saradnje između ljudi iz Srbije i Kosova, a takve inicijative postoje i mogu da pomognu rehabilitaciji društava na Balkanu. Sa svim našim razlikama i posebnostima, mi smo na kraju ljudi i nema razloga da se ne sastajemo i da ne komuniciramo”, poručila je Mihane Salihu Balja.

Arhitektinja i scenografkinja Mia David kazala je da nosi “osećaj tuge” i osećaj “dubokog poraza”, jer joj se čini da sav trud na raznim frontovima ne ostavlja dovoljan trag.

“Moramo da promenimo strategiju. Mi smo izgubili i s tim moramo da se suočimo.  Mi imamo predsednika (Aleksandra Vučića) koji je rekao ‘100 za jednoga’ i to je najbolja ilustracija društva u kome živimo, a jako smo mnogo i sami doprineli tome”, kazala je Mia David.

Dodala je da se u Srbiji već 30 godina ne ulaže u obrazovanje, iako je to jedina šansa za napredak i ocenila da alternativa može da se stvara kroz grupisanje, a mimo institucija.

Albanke su nase sestre plakatJedna od autorki filma Milena Popović ocenila je da ratno nasleđe obeležava društvenu stvarnost i danas i dodala da je kosovski mit i danas glavni narativ.

“Ne postoji javni prostor za bilo kakva druga tumačenja, niti ima prostora za priču o odgovornosti. Nisu samo mediji problem, oni su samo deo toga. Kolektivno sećanje dopire samo do 10. juna 1999,  kada smo videli kolone srpskih izbeglica, i pre toga sećanje na NATO bombardovanje. Stopiraju se procesi suočavanja s prošlošću”, ocenila je Milena Popović.

Producent filma Dinko Gruhonjić rekao je da će taj film u Srbiji biti prikazan na Televiziji N1. “Hvala N1, sram vas bilo, javni servisi!”, rekao je Gruhonjić i objasnio da Radio-televizija Srbije i Radio-televizija Vojvodine nisu bili zainteresovani za emitovanje dokumentarnih filmova, iako bi bilo “najprirodnije” da upravo javni servisi pokreću teme koje su “tabuizirane” u društvu.

“Albanke su naše sestre” je jedan od pet dokumentarnih filmova, koje je Nezavisno društvo novinara Vojvodine snimilo u saradnji sa BIRN-om Kosova i Forumom ZfD, u okviru projekta “Stvarni ljudi – stvarna rešenja”, koji je podržan od strane Evropske unije.

Pored Milene Popović, autori su i Taulant Osmani, Sanja Kljajić, Vanja Đurić i Darko Šper.

Film govori o antiratnim protestima iz 1999 godine, iz vremena NATO bombardovanja Srbije.

Serijal će biti emitovan i na Drugom programu Radio-televizije Kosova, a u okviru projekta objavljeno je i deset istraživačkih članaka.

Na festivalu “Mirdita, dobar dan!” publika je imala priliku da se upozna sa novim tendencijama na kulturnoj scene Kosova, a predstavljeno je više od deset  kulturnih i sadržaja društvene scene kosovskih autora.

(Autonomija)

Print Friendly, PDF & Email