RTS i RTV izuzeti od zabrane zapošljavanja, ali menadžment ipak angažuje radnike preko agencija

Predsednik grane sindikata Nezavisnost za kulturu umetnost i medije Dragan Milanović Pilac izjavio je u Novom Sadu da su prema zakonu javni medijski servisi izuzeti od zabrane zapošljavanja.

22. Dec 2016

Reading Time: 2 minutes

Predsednik grane sindikata Nezavisnost za kulturu umetnost i medije Dragan Milanović Pilac izjavio je u Novom Sadu da su prema zakonu javni medijski servisi izuzeti od zabrane zapošljavanja, te da nije jasno zašto se opredeljuju za skuplje angažovanje radnika preko agencija.

zakon-zaposljavanje-javni-sektorMilanović je kazao da se ova odredba nalazi u prvom članu Zakona o maksimalnom broju zaposlenih u javnom sektoru (zabrani zapošljavanja), ali da menadžment i RTS i RTV zanemaruje tu činjenicu, jer su u pitanju “politička rukovodstva”.

“To je kobno i javnim servisima stvara probleme u funkcionisanju, a angažovanje preko agencije je pri tom skuplje za firmu, koja se u ovom slučaju finansira iz budžeta. Mi ćemo insistirati da se taj zakon poštuje”, upozorio je Milanović na tribini UGS Nezavisnost u novosadskom Studiju M.

Prema poslednjim procenama, u Srbiji je preko agencija zaposleno blizu 70.000 radnika, a u RTV tokom godine više od 100 ljudi, čiji “rad na lizing”, kao i rad agencija koje iznajmljuju radnu snagu, nisu regulisani Zakonom o radu, istraživao je ranije Vojvođanski istraživačko-analitički centar VOICE.

VOICE je pisao i da su radnici u RTV na lizing zaposleni preko agencije Optimum, koje je pobedila na tenderu, a čija je pretežna delatnost “usluge redovnog čišćenja zgrada”.

Milanović dodao da je u slučaju Radio televizije Vojvodina jedan od gorućih problema i kolektivni ugovor koji je, prema njegovim rečima, napisan loše, nema formu kolektivnog ugovora i potpisao ga je bivši ministar za informisanje Ivan Tasovac, iako “vlast ne sme da ima uticaja u javnim medijskim servisima”.

“Taj ugovor je prevara, jer nema koeficijente, nema definisana radna mesta i ostavlja na volju poslodavcu da sklapa ugovore kako hoće za iste poslove. Radno mesto, a ne stručna sprema treba da budu kvanitifikovani”, kazao je Milanović.

On je dodao da je u skupštinsku proceduru ušla izmena i dopuna zakona o javnim medijskim servisima, u kojem se finansiranje dva javna servisa produžava do 31. decembra 2017. godine u istom iznosu od 4 milijarde dinara.

Član ekspertskog tima za izradu zakona o agencijama za zapošljavanje Zoran Ristić, rekao je da je novi zakon o agencijama trebalo da bude donet tokom 2016. godine, ali da se sada više ne zna tačno kada će se to desiti.
“Svašta se dešava u Srbiji zbog nedostatka tog zakona. Direktive EU su jasne i zbog toga se i odugovlači sa donošenjem zakona, a one kažu da zaposleni na istim poslovima, bez obzira ko ih angažuje, ne smeju da imaju različite osnovne zarade”, rekao je Ristić.

Dodao je da je i u evropskim zemljama iznajmljivanje radne snage preko agencija skuplje, te da se to čini samo u ekstremno teškim situacijama, kada se dese nepredviđene okolnosti ili su u pitanju sezonski poslovi.

Prema njegovim rečima, uvođenje novog zakona neće odgovarati agencijama, kojih trenutno u Srbiji ima 87, jer će nakon njegovog usvajanja barem polovina njih prestati da radi.

Tribinu je u Studiju M organizovao sindikat Nezavisnost u Radio televiziji Vojvodine.

(Beta)

Print Friendly, PDF & Email