Žrtve nasilja uskoro bezbednije

Sredinom maja predsednik upravnog odbora fonda B92, Veran Matić, predsednik opštine Zrenjanin, Goran Knežević i dir

06. Aug 2007

Reading Time: 2 minutes

Sredinom maja predsednik upravnog odbora fonda B92, Veran Matić, predsednik opštine Zrenjanin, Goran Knežević i direktorica zrenjaninskog Centra za socijalni rad, Vesna Stankov potpisali su ugovor o gradnji Sigurne kuće u Zrenjaninu.
Ovim ugovorom opština Zrenjanin se obavezala da će obezbediti zemljište i neophodnu infrastukturu, dok će iz fonda B92 biti obezbeđen novac za gradnju same kuće.
U ovu akciju uključilo se i Izvršno veće Autonomne pokrajine Vojvodine koje će pomoći fond B92 sa 5 miliona dinara.
Za Sigurnu kuću lokacija je pronađena, a u odeljenju za poslove urbanizma zrenjaninske opštine, po rečima načelnika Nikole Halasa, trenutno se radi na formiranju građevinske parcele i izdavanju akta o urbanističkim uslovima koji bi trebalo da bude biti gotov do kraja ove nedelje, što ujedno predstavlja osnov za donošenje idejnog projekta i dobijanje odobrenja za gradnju.
Kada Sigurna kuća bude sagrađena, objekat će biti dat na raspolaganje zrenjaninskom Centru za socijalni rad, a rad kuće će u prvom periodu biti finansiran iz opštinskog budžeta.
Zrenjaninska sigurna kuća će biti druga institucija ove vrste u Vojvodini, njen kapacitet će biti 19 ležaja, a pokrivaće teritoriju Srednjobanatskog okruga.
„Sigurna kuća” je, inače, jedan od najpouzdanijih načina da se žene zaštite od višegodišnjeg nasilja, a zrenjaninska opština je pri republičkom vrhu po broju otkrivenih slučajeva nasilja u porodici. Kao razlog tome navodi se teška ekonomska i socijalna situacija. Međutim, i broj žrtava koje institucijama u Zrenjaninu prijavljuju nasilje u porodici je u porastu zahvaljujući, između ostalog i aktivnostma Centra za socijalni rad i nevladinih organizacija, kao i sve češćim medijskim kampanjama.
Prema podacima zrenjaninske policije 10 odsto ukupnih prekršaja čine prekršaji nasilja u porodici, a najčešće su oštećene majke i supruge, dok su izvršioci najčešće muž ili sin.
Najveći broj onih koji čine nasilje u porodici su sa niskom i srednjom stručnom spremom, nezaposleni, starosti između 30 i 40 godina. Alarmantan je podatak da je veliki broj nasilništva u porodici zabeležen i među populacijom starosti od 18 do 30 godina. Najmanje slučajeva nasilništva u porodici je među osobama starijim od 60 godina.
U momentu kada se desi nasilje u porodici, a žrtve su žene, one od policije traže da se nasilnik privede i kazni, međutim već sutradan, zbog straha od posledica, od toga odustaju. Takođe, isti je slučaj i sa svedocima koji ne žele da se spominju ni u prekršajnom, a ni krivičnom postupku, što kasnije dovodi do problema oko dokazivanja nasilja.
U Centru za socijalni rad kažu da je jedan od problema koji se javlja upravo taj što u Zrenjaninu nije postojala sigurna kuća, jer je ponekad jedino rešenje zbrinjavanje žrtava nasilja. Po rečima Vesne Stankov, tokom prošle godine ovom Centru su se obratile tri žene žrtve nasilja, kojima je zbrinjavanje bilo neophodno, a od početka ove godine zabeleženo je četiri takva slučaja. Zbog nedostatka Sigurne kuće, u Centru za socijalni rad se ipak trude da ženama koje su žrtve nasilja ipak obezbeđuje smeštaj. Trenutno je u Gerontolološkom centru smeštena jedna žena sa detetom.

Print Friendly, PDF & Email