2005. smrtonosna za novinare

Najmanje 68 novinara i medijskih radnika ubijeno je prošle godine širom sveta, što 2005. godinu čini najsmrtonosnijo

02. May 2006

Reading Time: 2 minutes

Najmanje 68 novinara i medijskih radnika ubijeno je prošle godine širom sveta, što 2005. godinu čini najsmrtonosnijom u protekloj deceniji, saopštio je UNESCO povodom Svetskog dana slobode medija, 3. maja. Pozivajući se na podatke Reportera bez granica (RSF), UNESCO je saopštio da je više od 1.300 novinara fizički napadnuto ili doživelo pretnje prošle godine, dok je najmanje 807 uhapšeno.
Prema podacima RSF, u zatvorima širom sveta trenutno je više od 120 novinara i više od 50 sajber disidenata. Prošle godine cenzurisano je više od hiljadu medija.
Da bi ova godina po broju ubijenih novinara mogla da premaši prošlu ukazuje to što su u prva četiri meseca ubijena već 22 novinara. Prošlogodišnji bilans ubistava novinara najveći je od 1995. godine, a treću godinu zaredom Irak je bio najopasnija zemlja za rad međa.
U Iraku je prošle godie ubijeno 24 novinara i petoro asistenata. Od početka rata u toj zemlji u martu 2003. godine ubijeno je 76 novinara i njihovih pomoćnika, što je više nego što ih je ukupno stradalo u 20-godišnjem vijetnamskom ratu.
Prema navodima RSF, napad terorista i iračkih gerilaca bili su glavni uzrok pogibije novinara u Iraku, ali je i američka vojska ubila njih troje. Ti slučajevi ostali su, međutim, nerasvetljeni.
Među zemljama sa najvećim brojem ubijenih novinara prošle godine su Filipini (sedam), a po dva su stradala u Avganistanu, Azerbejdžanu, Bangladešu, Kongu, na Haitiju, Libanu, Meksiku, Nepalu, Pakistanu, Rusiji i Šri Lanki, gde se ove godine održava centralna svečanost povodom Svetskog dana slobode medija, u organizaciji UNESCO.
Prošle godine povećan je i broj fizičkih napada i pretnji, posebno u Bangladešu i Nepalu, gde su mediji izloženi represiji kako vlasti, tako i opozicije i članova oružanih grupa.
Izborne kampanje u Egiptu i Azerbejdžanu takođe su povećale nasilje nad novinarima, a oko 50 novinara doživelo je fizičko nasilje i u Nigeriji i Peruu.
Od ukupnog broja novinara u zatvorma u 24 zemlje, najveći broj je u Kini (32), na Kubi (24), u Etiopiji (17), Eritreji (13) i Burmi (pet).
Kineski novinar i umetnički kritičar Ju Dongju (Yu Dongyue) u zatvoru je još od masakra na Tjenanmen trgu 1989. godine, služeći 18-godišnju kaznu zbog navodne “kontrarevolucionarne propagande”. U međuvremenu, doživeo je teške psihičke poremećaje, kao rezultat torture.
Kuba je drugi najveći svetski zatvor za novinare. U toj zemlji je zatvoreno 20 od 27 novinara koji su uhapšeni 2003. godine, a osuđeni su na kazne od 14 do 27 godina. Još četiri novinara zatvorena su prošlog leta, a dvoje joše čeka suđenje.
Najpoznatiji novinar i borac za demokratiju u Burmi, 75-godišnji Vin Tin (Win), već 17 godina je u zatvoru.
Libijski pisac Abdulah Ali al-Sanusi al-Darat (Abdullah Ali al-Sanussi al-Darrat) proveo je u zatvoru više nego bilo koji drugi novinar u svetu – uhapšen je 1973. godine, a nije poznato ni da li je živ.
Prošle godine zabeleženo je i najmanje 1.006 slučajeva cenzure, što je duplo više nego prethodne (662). To povećanje velikim delom je rezultat situacije u Nepalu, gde je zabeležena gotovo polovina prošlogodišnjih slučajeva cenzure (567).
Cenzura je nastavljena i u Kini, kao i u Belorusiji, Kazahstanu i većini centralnoazijskih zemalja.
Sloboda izražavanja u opasnosti je i na internetu, a najgora situacija u tom pogledu je u Kini, gde je više desetina sajber disidenata u zatvoru.
Lista 15 najvećih neprijatelja interneta, koju je sačinio RSF, obuhvata Belorusiju, Burmu, Kinu, Kubu, Iran, Libiju, Maldive, Nepal, Severnu Koreju, Saudijsku Arabiju, Siriju, Tunis, Turkmenistan, Uzbekistan i Vijetnam.

Print Friendly, PDF & Email