Da li neko ima plan za Vojvodinu?

Predsednik Skupštine Vojvodine Bojan Kostreš ocenio je danas da bi Srbija stekla bolju poziciju u pregovorima o buduć

24. Mar 2006

Reading Time: 2 minutes

Predsednik Skupštine Vojvodine Bojan Kostreš ocenio je danas da bi Srbija stekla bolju poziciju u pregovorima o budućnosti Kosova ukoliko bi omogućila punu autonomiju Vojvodine. Kostreš je na tribini pod nazivom “Da li neko ima plan za Vojvodinu” održanoj u Skupštini Vojvodine rekao da bi, ukoliko srpske vlasti žele da međunarodnoj zajednici pokažu da za Kosovo ima mesta u Srbiji, trebalo da “dokažu da se Srbija promenila”.
“Najbolji način za to je veća autonomija Vojvodine. Što je ona veća, veći je i stepen demokratije u Srbiji”, rekao je Kostreš. On je naveo da je u brojnim međunarodnim kontaktima dobio uveravanja da Srbija neće ući u Evropsku uniju (EU) “ukoliko Vojvodini ne dozvoli da bude različita”, odnosno, “da bi ušla u EU Srbija mora da liči na Evropu”.
Predsednik Izvršnog veća Vojvodine Bojan Pajtić ocenio je da se između Vojvodine i Kosova ne može staviti znak jednakosti, jer su te dve pokrajine bivše SFRJ “prestale da liče ukidanjem autonomija i gubljenjem nadležnosti Ustavom iz 1990. godine”.
Pajtić se založio za što hitnije donošenje novog Ustava Srbije, kojim bi Vojvodini bila omogućena zakonodavna, izvršna i delimična sudska vlast, sa izvornim prihodima i izvornim nadležnostima. On je istakao da novi Ustav mora da definiše Srbiju kao državu sa više regiona, navodeći da “više od 90 odsto stanovnika Vojvodine ima svoj regionalni identitet i da na takvom identitetu pokrajinske vlasti i grade Vojvodinu kao modernu evropsku regiju”.
Pajtić je posebno ukazao da novi Ustav mora da zaštiti nacionalne zajednice i da kroz nacionalne savete obezbedi personalnu autonomiju manjina, dodajući da svakoj nacionalnoj zajednici treba omogućiti da vodi računa o svom obrazovanju, informisanju i kulturi.
Koordinatorka svih nacionalnih saveta nacionalnih manjina Ana Tomanova Makanova takođe je ukazala da novim Ustavom treba regulisati položaj manjina u Srbiji, koje su “više od 200 godina uspele da sačuvaju svoj jezik i mogu da budu most Srbije prema evrointegracijama”.
Novinar nedeljnika “Vreme” Dimitrije Boarov ocenio je da je u razdoblju od 5. oktobra do decembarskih izbora 2000. godine propuštena prilika da se pripreme ustavni amandmani, o kojima se posle moglo glasati na tim izborima.
“Na tom talasu slobode mogao je biti stavljen katanac na Miloševićev ustav i pripremljen teren za jedan moderniji ustav. Ovako, došli smo u tešku sitiuaciju po autonomiju Vojvodine i postoje stalne diskusije o nekakvom pravnom kontinuitetu”, rekao je Boarov.
On se založio za korišćenje termina “funkcionalna autonomija Vojvodine” , ocenjujući da se ta pokrajina i sastav njenog stanovništva stalno menja, “pa bi u tom pogledu trebalo da se menja i ideja autonomije”.
Tribina “Da li neko ima plan za Vojvodinu” organizovana je u saradnji Balkanske istraživačke mreže (BIRN) i Nezavisnog društva novinara Vojvodine.

Print Friendly, PDF & Email