SCG iza svih zemalja sa prostora SFRJ

Severna Koreja, Eritreja i Turkmenistan zemlje su sa najmanje slobode za rad novinara, dok je od država bivše Jugoslav

20. Oct 2005

Reading Time: 2 minutes

Severna Koreja, Eritreja i Turkmenistan zemlje su sa najmanje slobode za rad novinara, dok je od država bivše Jugoslavije najgora situacija u Srbiji i Crnoj Gori (SCG), navedeno je u Indeksu slobode medija za 2005. godinu, kojim je organizacija Reporteri bez granica (RSF) obuhvatila 167 zemalja. SCG je na 65. mestu, dok su ispred nje Slovenija, koja je na devetom mestu, BiH na 33., Makedonija na 43. i Hrvatska na 56. mestu. Indeks slobode medija, zasnovan na odgovorima medijskih stručnjaka na 50 pitanja o medijskoj situaciji u datoj zemlji, ove godine iznosi za SCG 14,83 odsto, što je pomak u odnosu na prošlu godinu, kada je SCG bila na 77. mestu sa indeksom 20,13.
Tri mesta ispred SCG je Albanija (62), a iza su Rumunija (70) i Turska (98). Situacija na Kosovu posebno je obrađena i ono se našlo na 100. mestu.
Prema Indeksu RSF, medijska situacija pogoršana je u mnogim zapadnim zemljama, pa su SAD tako pale za dvadesetak mesta – sa 23. na 44., a Francuska sa 20. na 30.
U Severnoj Koreji, Eritreji i Turkmenistanu, koje su označene kao “crne rupe”, privatna glasila i sloboda medija ne postoje, a novinari su obični prenosioci vladine propagande. Teška situacija je i u istočnoj Aziji (Burma na 163. mestu, Kina na 159, Vijetnam na 158, Laos na 155.), centralnoj Aziji (Uzbekistan 155, Avganistan 125, Kazahstan 119.) i Bliskom Istoku (Iran 164, Irak 157, Saudijska Arabija 154, Sirija 145.), gde represivne mere vlade ili naoružanih grupa predstavljaju najveće pretnje slobodi medija.
Situacija u Iraku i dalje se pogoršava, na šta ukazuju i podaci o najmanje 24 ubijena novinara i medijska radnika u ovoj godini. Irak je tako najsmrtonosnija zemlja u svetu od Drugog svetskog rata, u kojoj su od marta 2003. godine ubijena do sada čak 73 predstavnika medija.
Ovogodišnji izveštaj RSF pokazuje i da se medijska situacija sve više poboljšava u Africi i Latinskoj Americi, budući da je Namibija, na primer, na 25. mestu, El Salvador na 28, Mauricijus na 34, Kosta Rika na 41, a Bolivija na 45. mestu.
Za razliku od afričkih, zapadne demokratije padaju na listi RSF-a.
Indeks za SAD pogoršan je najvećim delom zbog pritvaranja novinara “Njujork tajmsa” Džudit Miler (Judith Miller) i pravnih postupaka kojima je ugrožena zaštita izvora medija. Slični razlozi važe i za Kanadu, koja je pala za nekoliko mesta i sada je na 21. Francuska je na 30. mestu, desetak niže od prošle godine, pre svega zbog pretraživanja prostorija pojedinih medija, ispitivanja novinara i uvođenja novih zakonskih odredbi o prekršajima novinara.
Na vrhu liste i dalje su severnoevropske zemlje – Danska, Finska, Irska, Island, Norveška i Holandija.
Evropske zemlje zauzele su svih prvih deset mesta, uključujući Slovačku i Češku, a visoke pozicije, među prvih 20, imaju i Estonija (11), Mađarska (12), Letonija (16) i Grčka (18).
Indeks RSF za 2005. ukazuje i na neosnovanost tvrdnji mnogih lidera siromašnih i represivnih zemalja da je ekonomski razvoj preduslov za demokratiju i poštovanje ljudskih prava. Iako su u vrhu liste bogate zemlje, visoke pozicije zauzele su i neke od veoma siromašnih, kao što su Benin (25), Mali (37), Bolivija (45), Mozambik (49), Mongolija (53), Nigerija (57) i Istočni Timor (58).
Međunarodna organizacija za zaštitu novinara RSF sačinila je ovogodišnji Indeks slobode medija u saradnji sa 14 partnerskih organizacija i na osnovu ocena mreže svojih 130 dopisnika širom sveta, kao i drugih novinara, istraživača, pravnih stručnjaka i aktivista u oblasti ljudskih prava.

Print Friendly, PDF & Email