10. Jun 2009
Medijski analitičar Žužana Serenčeš ocenila je da je evidentno da ne postoji razrađena državna strategija za privatizaciju manjinskih medija u Vojvodini.
Serenčeš je na okruglom stolu “Informisanje na jezicima nacionalnih manjina” u Nezavisnom društvu novinara Vojvodine (NDNV) navela da je nepostojanje takve strategije logična posledica činjenice da u Srbiji ne postoji promišljena i dugoročna manjinska politika.
Ona je ocenila da je privatizacija medija u Srbiji obustavljena ne zbog zaštite programa na manjinskim jezicima, što je bilo zvanično obrazloženje, već zbog nagodbi i trgovine između pojedinih političkih partija.
“Da je to tako, svedoči i činjenica da se, ni godinu i po nakon zaustavljanja privatizacije, još ne zna kada će taj proces biti otkočen, a rešenja za opstanak manjinskih programa se i ne naziru”, kazala je Žužana Serenčeš.
Ocenila je da država mora da razradi institucionalne mehanizme kojima će biti obezbeđena materijalna podrška manjinskim medijima, jer ti mediji bez podrške ne mogu da opstanu.
“U sadašnjoj situaciji, način ostvarivanja manjinskih prava na informisanje u mnogim slučajevima zavisi isključivo od trenutnih političkih okolnosti ili interesa političkih elita”, ocenila je Serenčeš.
Ona je kritikovala i manjinske nacionalne savete i ocenila da oni itekako utiču na uređivačke politike listova čiji su osnivači, što za posledicu ima zatvaranje tih listova u etničke okvire i nedostatak interkulturalnosti.
Skupština Vojvodine prenela je 2004. godine osnivačka prava nad listovima na manjinskim jezicima na manjinske nacionalne savete.
Serenčeš je kritikovala i Radio-televiziju Vojvodine, za koju je kazala da udovoljava zakonskoj obavezi emitovanja programa na jezicima nacionalnih manjina na svom Drugom programu, ali je ocenila da je taj program veoma niskog kvaliteta.
Žužana Serenčeš danas je predstavila analizu “Informisanje na jezicima nacionalnih manjina u Vojvodini i deetatizacija”, koju je izradila u okviru projekta NDNV-a.
U analizi se navode i podaci pokrajinskog sekretarijata za informacije, po kojima u Vojvodini danas postoji 114 manjinskih medija i manjinskih medijskih proizvoda, na ukupno 11 jezika, bilo da je u pitanju štampa, radio ili televizija.
Najviše manjinskih medija i proizvoda, ukupno 48, ima na mađarskom jeziku.
Okrugli sto NDNV je organizovao uz podršku Fonda za otvoreno društvo i pokrajinskog sekretarijata za informacije.